Vjerojatno ste upoznati s činjenicom da je svaki poslodavac dužan voditi evidenciju o radniku i njegovom radnom vremenu. Kako bi sve teklo po pravilima te kako bi evidencije bile potpune, bitno je poznavati zakon.
Naime, Zakon o radu kao temeljni propis radnog zakonodavstva u članku 60. definira pojam radnog vremena kao vrijeme:
- u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac,
- koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se pokaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac, ali pritom ima pravo na naknadu utvrđenu ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.
Dakle, pripravnost radnika obavlja se na mjestu gdje radnik ne obavlja poslove, kao ni na mjestu koje je odredio poslodavac, pa pripravnost ne ulazi u radno vrijeme. Zakon ne definira vrijeme potrebno za dolazak i odlazak s posla, iz čega proizlazi da se ono ne smatra radnim vremenom.
Što mora sadržavati evidencija ranog vremena?
Evidencija radnog vremena sadrži najmanje sljedeće podatke:
- ime i prezime radnika,
- datum u mjesecu,
- početak rada,
- završetak rada,
- vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
- ukupno dnevno radno vrijeme,
- sate terenskog rada,
- sate pripravnosti,
- vrijeme nenazočnosti na radu:
- sate korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg),
- neradne dane i blagdane utvrđene posebnim propisom,
- sate spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad,
- sate plaćenih dopusta,
- sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika,
- sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove,
- sate provedene u štrajku,
- sate isključenja s rada (lockout)
Posebni podaci o radnom vremenu
Isto tako, poslodavac je dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom (sate rada noću, prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad, rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih posebnim propisom i slično).
Takve podatke poslodavac je obvezan voditi samo ako je obveza vođenja tih podataka ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu ili je uređena pravilnikom o radu. Poslodavac koji vodi, odnosno koji je obvezan voditi te podatke, u evidenciji radnog vremena nije dužan evidentirati podatak o satima korištenja dnevnog i tjednog odmora.
Za radnike kojima je radno vrijeme raspoređeno u jednakom trajanju i jednakom rasporedu po danima, tjednima i mjesecima, poslodavac nije dužan u evidenciji radnog vremena evidentirati podatak o satima korištenja dnevnog i tjednog odmora.
Evidencija radnog vremena je obavezna, odnosno poslodavac je obvezan voditi evidenciju i za radnike koje mu je ustupila agencija za privremeno zapošljavanje, ako je ugovorom o ustupanju radnika preuzeo tu obvezu.
Na sveučilištima, veleučilištima i znanstvenim institutima, za zaposlene nastavnike, suradnike, znanstvenike i umjetnike te u ustanovama predškolskog obrazovanja za zaposlene odgajatelje djece, odnosno zaposlene koji sudjeluju u neposrednom odgojno obrazovnom radu, podaci o radnom vremenu prilagođeni su naravi njihovog rada na način da se posebno evidentiraju samo normirani oblici rada.
Vremenski rokovi
Poslodavac evidenciju radnog vremena vodi za obračunsko razdoblje koje je utvrđeno za isplatu plaće. Evidencija radnog vremena se mora voditi uredno, razumljivo i ažurno, a poslodavac je obvezan istu popuniti najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju.
Ako nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, poslodavac je dužan voditi podatke o radnom vremenu potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za radnike s kojima ima sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada.
Poslodavac je dužan za radnike koji poslove obavljaju na izdvojenom mjestu rada (npr. rad od kuće), voditi evidenciju o radnom vremenu, koja mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
- ime i prezime radnika,
- datum u mjesecu,
- ukupno dnevno radno vrijeme,
- sate terenskog rada,
- sate pripravnosti,
- vrijeme nenazočnosti na radu:
- sate korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg),
- neradne dane i blagdane utvrđene posebnim propisom,
- sate spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad,
- sate plaćenih dopusta.
Na koje još načine poslodavac može voditi evidenciju rada?
Evidenciju rada poslodavac može voditi na način da zaduži radnika za redovito vođenje i dostavljanje te evidencije, koju je poslodavac obvezan kontrolirati.
Poslodavac je dužan i za radnike za koje, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnik određuje samostalno. Na primjer, kao što je radnik koji ima status rukovodeće osobe, radnik član obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca i slično. Dužan je i voditi podatke potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa, a ako isti s poslodavcem nisu ugovorili samostalnost u određivanju najdužeg trajanja tjednog radnog vremena, noćnom radu te dnevnom i tjednom odmoru. Dužan je i za njega voditi sve podatke koji su ranije bili navedeni.
Podaci o radnom vremenu mogu se voditi u pisanom ili u elektroničkom obliku i uz korištenje odgovarajućih kratica, ali uz odgovarajuće nedvojbeno i jasno pojašnjenje značenja svake kratice.
Čuvanje evidencije
Evidencije o radnom vremenu poslodavac je dužan čuvati najmanje šest godina. U slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarivanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarivanje tih prava mogle biti relevantne i navedene evidencije, iste je dužan čuvati do pravomoćnog okončanja toga spora.
Na kraju, potrebno je spomenuti i kako radnik ima pravo uvida u evidencije koje poslodavac vodi o njemu. Radnik ima pravo zatražiti i dobiti na uvid podatke iz matične knjige kao i evidencije o radnom vremenu.