Mirovanje obrta

Poslovanje obrta

Obrtništvo predstavlja značajnu gospodarsku snagu naše države. Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge.

U pravilu, obrt obavljaju fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte.

Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata.

Zakon o obrtu je temeljni propis koji općenito definira odredbe o obrtu.

Obrti mogu biti:

• slobodni,
• vezani i
• povlašteni.

Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su.

Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor jer se djelatnost obavlja na terenu (npr. kod građevinskih ili prijevozničkih djelatnosti), tada je sjedište obrta adresa na kojoj obrtnik ima prebivalište, a to je najčešće adresa stanovanja.

Upisom obrta u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od jedne godine od dana izdavanja obrtnice.

Obrtnik je dužan najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta mjesno nadležnom upravnom tijelu.

 

Privremena obustava poslovanja obrta

Obrt, između ostalog, karakterizira trajnost obavljanja gospodarske djelatnosti. Trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja.

Međutim, obavljanje obrtničke djelatnosti može se privremeno obustaviti zbog različitih razloga (npr. bolesti obrtnika, nastupa više sile, nedostatka posla i dr.).

U tom slučaju, obrtnik može privremeno staviti obrt u mirovanje o čemu pismeno izvještava županijski ured za gospodarstvo, odnosno ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave.

 

Koliko dugo može trajati mirovanje obrta?

Trajanje privremene obustave obavljanja obrtničke djelatnosti može biti :

• do jedne godine (npr. u slučaju nedostatka posla u određenim mjesecima, kraće bolesti i dr.),
• dulje od jedne godine u određenim slučajevima više sile (poplava, potres, požar i sl.) ili dugotrajne bolesti,
• do tri godine kada obrtnik koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a prema rješenju HZZO-a.

Privremenu obustavu obavljanja obrtničke djelatnosti obrtnik može prijaviti ako je potrebno i više puta tijekom godine bez dodatnog obrazloženja. Također, privremena obustava obavljanja obrta može se prijaviti za sjedište obrta i za izdvojeni pogon obrta.

Pisani zahtjev za privremenu obustavu obavljanja obrtničke djelatnosti podnosi se na propisanom obrascu „Prijava za upis u obrtni registar“.

 

Što za vrijeme privremene obustave?

Za vrijeme privremene obustave, obrtnik je dužan predati obrtnicu u županijski ured za gospodarstvo, odnosno ured Grada Zagreba.

Županijski ured za gospodarstvo, odnosno ured Grada Zagreba izvješćuje nadležno tijelo o privremenoj obustavi i dužan je sva rješenja u svezi s mirovanjem obrta dostaviti nadležnom tijelu za poslove financija, nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori, nadležnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i Državnom zavodu za statistiku.

Unatoč privremenoj obustavi obavljanja obrtničke djelatnosti, obveze obrtnika prema propisima o PDV-u, porezu na dohodak i prema propisima o doprinosima, ne prestaju osim u nekim posebnim slučajevima.

Za vrijeme privremene obustave djelatnosti obrtnik je obvezan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Naime, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o zdravstvenom osiguranju, obrtnik stječe status osiguranika upisom u obrtni registar.

S obzirom na to da za vrijeme privremene obustave obrta, obrtnik ostaje upisan u obrtni registar, i za vrijeme mirovanja obrta ima status mirovinskog i zdravstvenog osiguranika.

Obveza plaćanja doprinosa miruje samo:

• u razdoblju u kojem obveznik doprinosa ostvaruje pravo na naknadu plaće za bolovanje na teret HZZO-a,
• u slučaju služenja vojnog roka (uključujući i civilni vojni rok). Obrtnik koji je na služenju vojnog roka treba obavijestiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje o istom, na temelju čega se obrtnik briše iz matične evidencije mirovinskih osiguranika te mu privremeno prestaje i obveza plaćanja doprinosa.

 

Što je s poreznim obvezama?

Neovisno o tome plaća li obrtnik porez na dohodak ili porez na dobit, za vrijeme privremene obustave obrta ima obvezu plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit.

Obrtnici obveznici PDV-a za vrijeme obustave obavljanja obrtničke djelatnosti dužni su predavati izvještaje za potrebe obračuna PDV-a i prema tome i plaćati obveze ako su nastale, odnosno imaju pravo na priznavanje pretporeza.

Međutim, ako u izvještajnom razdoblju nije evidentirana poslovna promjena u vezi obračuna PDV-a, svejedno je potrebno predati prazan PDV obrazac.

Što se tiče izlaza iz sustava PDV-a, vrijede jednaki uvjeti kao i za vrijeme redovnog poslovanja.

Obrtnici obveznici poreza na dohodak dužni su plaćati propisane akontacije nastale prema predanom DOH obrascu za prethodnu godinu, neovisno o tome što su privremeno obustavili obavljanje obrtničke djelatnosti.

U slučaju smanjenog obima posla i sličnih razloga, može se zatražiti putem područnog ureda porezne uprave smanjenje akontacija poreza na dohodak uz obrazloženje razloga za smanjenje. Uz spomenuti zahtjev prilaže se izvadak iz poslovnih knjiga na obrascu P-PPI.

Ako obrtnik ima interes da za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta ne plaća predujmove poreza, takav zahtjev može podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. U tom slučaju će uz zahtjev za mirovanje obveze plaćanja predujmova poreza navesti i razloge privremene obustave obavljanja obrta. Porezna uprava može stornirati obvezu plaćanja predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dobit.

Također, obrtnik je obvezan plaćati komorski doprinos zbog toga što je i za vrijeme privremene obustave obrtničke djelatnosti upisan u obrtni registar.

Područna obrtnička komora može potpuno ili djelomično otpisati potraživanje prema obrtniku u slučaju kada je privremena obustava obavljanja obrtničke djelatnosti nastupila zbog više sile, bolesti, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta, nelikvidnosti za kalendarsku godinu za koju je u poreznoj prijavi iskazan gubitak, gubitak poslovnog prostora, gubitak poslovnog partnera ili zbog prestanka obrta zbog gubitka.

Zahtjev za otpis se podnosi pisanim putem, a uz zahtjev se prilažu vjerodostojne isprave koje dokazuju nastalu situaciju.

Obrtnik ne smije obavljati djelatnost obrta za vrijeme privremene obustave, ali je moguće da se u tom periodu dogode poslovne promjene koje se odnose na razdoblje prije obustave, odnosno ugovoreni poslovni odnosi koji se konstantno odvijaju bez obzira na obustavu (npr. najam poslovnog prostora, režijski troškovi…).

Sve tako nastale primitke i izdatke potrebno je evidentirati u knjizi KPI.

Znate li koje poslovne knjige i evidencije treba voditi obrtnik? Saznajte u našem blogu.

 

Ponovni početak obavljanja obrta

O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pismeno izvijestiti županijski ured za gospodarstvo, odnosno ured Grada Zagreba najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obavljanja obrta.

Županijski ured za gospodarstvo, odnosno ured Grada Zagreba izvješćuje nadležno tijelo o ponovnom početku obavljanja djelatnosti, odnosno dužan je sva rješenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti nadležnom tijelu za poslove financija, nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori, nadležnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i Državnom zavodu za statistiku.

 

Za kraj je bitno spomenuti da ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 7 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, obrt prestaje po sili zakona.

U slučaju da ipak nastavljate s radom, neovisno o tome jeste li obveznik  poreza na dohodak, poreza na dobit ili paušalni obrtnik, svoje poslovanje možete voditi u Minimaxu.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.