Sezonski obrti i javna davanja

Ukratko o obrtima

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte.

Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata.

Postoje obrti za koje nije potrebno imati određeno obrazovanje, ali postoje i oni drugi sa određenim uvjetima za obavljanje obrta nastavno na složenost zanimanja.

Poslovne knjige propisane Zakonom o obrtu i Pravilnikom o porezu na dohodak obvezne su za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost. Obrtnici mogu voditi poslovne knjige samostalno ili uz pomoć drugih (knjigovodstveni servisi, druge stručne osobe itd.) i to u elektroničkom ili „papirnatom“ zapisu.

 

Izdavanje računa

Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun. Obveza izdavanja računa propisana je odredbama Općeg poreznog zakona, kao i posebnim poreznim propisima. Ukoliko se naplata vrši u gotovini svaki izdavatelj računa dužan je koristiti fiskalni naplatni uređaj sukladno Zakonu o fiskalizaciji.

Računi se ispostavljaju najmanje u dva primjerka - jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. Zakon o računovodstvu propisuje rok od najmanje 11 godina za čuvanje isprava temeljem kojih su uneseni podaci u poslovne knjige. Rok za čuvanje navedenih knjigovodstvenih isprava počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslove knjige u koje su isprave upisane.

 

Zakoni i Odluke bitne za obrt

Obrtništvo je regulirano Zakonom o obrtu, kao osnovnim zakonom kojim se uređuje područje obrtništva. Otvaranje i obavljanje obrta detaljnije se uređuje nizom podzakonskih propisa. Kako su djelatnosti koje se mogu obavljati kao obrt vrlo raznolike, uz Zakon o obrtu, na njihovo se obavljanje primjenjuju posebni propisi kojima se uređuje pojedina djelatnost te propisi koji uređuju različita pitanja gospodarskog poslovanja kao što su porezi, radni odnosi, platni promet i dr.

Kod otvaranja obrta važno je slijediti i Odluku o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007.

Postupak otvaranja obrta je doista jednostavan jer zahtijeva tek nekoliko osnovnih dokumenata, pa ga svaka osoba može samostalno obaviti, uz minimalne troškove i u vrlo kratkom vremenskom roku. Usluga e-Obrt dodatno je pojednostavila postupak, učinivši ga dostupnim u svakom trenutku i približivši ga novim generacijama obrtnika koji preferiraju korištenje novih tehnologija i digitalne postupke.

Kod otvaranja obrta i početka poslovanja obrtnik može izabrati hoće li porez na dohodak plaćati temeljem poslovnih knjiga ili u paušalnom iznosu (ako nije obveznik PDV-a).

Koji način oporezivanja izabrati? Ovisi o djelatnosti koja će se obavljati i koliki se izdaci očekuju.

 

Vrste obrta

Obrti mogu biti:

• Slobodni obrti su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.
• Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizera, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, klesar i dr.).
• Povlašteni obrti su oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (na primjer, morski ribar, slatkovodni ribar).

Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.

Posebnu kategoriju čine:

• Tradicijski obrti - obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti. Obavljaju se pretežnim udjelom ručnog rada, a tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom se oslanjaju na obrasce tradicijske kulture
• Umjetnički obrti - odlikuju se proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta – umjetnika.

Prema trajanju razlikujemo trajne i sezonske obrte.

 

Specifičnosti sezonskog obrta

Prema Zakonu o obrtu, sezonski obrti mogu se obavljati u trajanju od najviše devet mjeseci godišnje, neprekidno ili s prekidima.

Trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja.

Djelatnosti koje se tako mogu obavljati sezonski određene su Pravilnikom o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt.  Popis djelatnosti koje se mogu registrirati prilično je širok, a među ostalim obuhvaća razne oblike:

• poljoprivrede,
• šumarstva,
• ribolova,
• građevine,
• proizvodnje hrane i pića,
• vodeni prijevoz,
• pružanje usluga smještaja,
• iznajmljivanje i davanje u zakup raznih predmeta i prometnih sredstava,
• fitness centre
• te frizerske i kozmetičke salone.

Za razliku od klasičnog obrta, vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se prema zahtjevu obrtnika i upisuje u obrtnicu te kao takvo ostaje upisano u Obrtnom registru.

Obrtnik ne smije sezonski obavljati obrt izvan upisanog razdoblja.

Prilikom upisa, sam obrtnik definira u kojem periodu će obrt raditi, primjerice od 1. lipnja do 30. rujna. Jednom prijavljen period rada vrijedi i za svaku narednu godinu, osim ako se ne ugasi obrt ili podnese zahtjev za izmjenu perioda rada. Isto vrijedi i za jednom prijavljenu djelatnost. Što se tiče samih uvjeta otvaranja obrta i prijave djelatnosti, vrijede ista pravila kao i za sve druge vrste obrta.

 

Vođenje poslovnih knjiga sezonskih obrta

Ministarstvo financija RH propisuje kako je obrtnik koji obavlja sezonski obrt obveznik Zakona o porezu na dohodak, temeljem čega je obvezan voditi sljedeće poslovne knjige:

• knjigu primitaka i izdataka,
• knjigu prometa,
• popis dugotrajne imovine i
• evidenciju o tražbinama i obvezama, prema kojima utvrđuje dohodak (kao razliku primitaka i izdataka) te podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak (najkasnije do kraja veljače iduće godine za tekuću).

Ako obrtnik koji obavlja sezonski obrt posluje u sustavu PDV-a, obvezan je voditi evidencije o primljenim računima (knjigu U-RA) i izdanim računima (knjigu I-RA). Također je obveznik podnošenja obrasca PDV nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

 

Sezonski obrti i paušalno oporezivanje

Paušalni obrt najpogodniji je oblik poslovanja za male poduzetnike zbog niskog poreznog opterećenja i jednostavne administracije.

U sustav paušalnog oporezivanja mogu ući obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a te ostvaruju godišnje primitke do 40.000,00 eura. U slučaju paušalnog obrta porez se utvrđuje u unaprijed poznatom iznosu na temelju godišnjih primitaka.

Obrtnici koji zadovoljavaju uvjete i odluče se za takav način plaćanja poreza trebaju voditi samo knjigu prometa, u pisanom ili elektroničkom obliku, iz koje je vidljivo koje su račune izdali te kako su i kada naplaćeni.

Uz knjigu prometa, administracija paušalnih obrtnika sadrži još dva akta - odluku o visini blagajničkog maksimuma i interni akt o fiskalizaciji. Odlukom o visini blagajničkog maksimuma obrtnici sami određuju svotu iznad koje su dužni sav višak isti dan položiti na račun obrta.

Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava određuje godišnji paušalni dohodak koji predstavlja osnovicu za razrezivanje porezne obveze.

Dohodak se utvrđuje na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka prethodne godine ili predviđenih primitaka za tekuću godinu ako je riječ o poduzetniku koji je tek pokrenuo posao.

Paušalni predujam poreza plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja (do 31.03., 30.06., 30.09. i 31.12.), i to u svoti koja je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza.

Zbog posebnosti obavljanja pojedinih djelatnosti, porezni obveznici (obrtnici) ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti samo određeni dio godine (sezonski). S motrišta poreza na dohodak sezonski obrti mogu se oporezivati na temelju poslovnih knjiga ili paušalno.

 

 

Javna davanja kod sezonskog poslovanja obrta

Obrtnici koji obavljaju sezonski obrt plaćaju doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje samo za razdoblje u kojem obavljaju obrt te nemaju pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obrta u vrijeme dok ne obavljaju obrtničku djelatnost.

Primjerice, kod obavljanja obrta u vrijeme turističke sezone od 01.05. do 01.10., - obveza plaćanja doprinosa bit će za 6 mjeseci tj. za 5., 6., 7., 8., 9. i 10. mjesec tekuće godine).

Isto tako, u vrijeme dok se obrt ne obavlja, obrtniku koji obavlja sezonsku djelatnost miruje računanje staža (mirovinsko osiguranje) i nema pravo na zdravstvenu zaštitu (zdravstveno osiguranje).

Ako je obrtnik koji obavlja sezonsku djelatnost osiguran i po nekoj drugoj osnovi (dodatno je negdje zaposlen i ostvaruje dohodak tj. plaću), po toj je osnovi osiguran na mirovinsko i zdravstveno za sve vrijeme zaposlenja tj. cijelu kalendarsku godinu.

Ako to nije slučaj, može se u periodu neobavljanja obrta osigurati putem tzv. instituta produženog osiguranja i plaćati doprinos za mirovinsko osiguranje na propisanu osnovicu za vrijeme dok se sezonski obrt ne obavlja.

Osnovni je uvjet za korištenje prava na produženo mirovinsko osiguranje da je prethodno postojalo redovito obvezno mirovinsko osiguranje na osnovi zaposlenja u radnom odnosu na neodređeno ili određeno vrijeme. Zato je to osiguranje i dobilo stručni naziv “produženo” jer se njime produžuje status mirovinskoga osiguranika nakon prestanka obveznoga osiguranja po osnovi obveznoga zakonskoga osiguranja na temelju radnoga odnosa ili na temelju obavljanja neke samostalne djelatnosti.

Nadalje, kako bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje za vrijeme mirovanja sezonskog obrta bit će potrebno u propisanom roku se prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), a nakon toga i na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.