Svako poduzeće u svome poslovanju troši kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Kratkotrajna imovina se uglavnom potroši u jednom proizvodnom ciklusu dok se dugotrajna imovina postupno troši. Upravo to trošenje odnosno smanjenje vrijednosti dugotrajne imovine naziva se amortizacijom.
U nastavku pročitajte što je to amortizacija, koje metode obračuna amortizacije postoje te kako utječe na poslovanje poduzeća.
Što je amortizacija?
Amortizacija predstavlja postupno trošenje određene imovine tijekom njezina vijeka upotrebe. Amortizira se dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina, imovina koja ima ograničen vijek trajanja i koristi se duže od jedne godine te imovina koja se koristi u pružanju usluge, prodaje robe, proizvodnji proizvoda ili za administrativne svrhe. Dugotrajnom imovinom smatra se imovina čiji je vijek trajanja duži od godinu dana te čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 665,00 EUR. Dugotrajna imovina dijeli se na: materijalnu i nematerijalnu.
Dugotrajna materijalna imovina obuhvaća: zemljišta i šume, građevinske objekte, postrojenja, opremu i strojeve, alate, pogonski i uredski inventar, pokućstvo i transportna sredstva, stambene zgrade i stanove, predujmove za dugotrajnu materijalnu imovinu te dugotrajnu materijalnu imovinu u pripremi.
Dugotrajna nematerijalna (neopipljiva) imovina obuhvaća izdatke za istraživanje i razvoj, patente, licencije i koncesije , goodwill te predujmove za nematerijalna sredstva.
Ne amortiziraju se zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnička djela. Svrha amortizacije je da se vrijednost imovine postepeno prenosi na troškove.
Utjecaj amortizacije na poslovanje
U procesu poslovanja poduzeće koristi sredstva koja se s vremenom troše i njihova vrijednost pada. Kroz održavanje odnosno investiranje u određenu imovinu povećava se njezina vrijednost.
Kako bi se amortizacija mogla što preciznije obračunati potrebno je realno procijeniti vijek korištenja pojedine dugotrajne imovine. Ako se radi o dugotrajnoj imovini koja je ekonomski istrošena i tehnološki zastarjela, poduzeće primjenom većih stopa amortizacije može tu imovinu brže amortizirati. Pritom je važno voditi računa o odabranoj metodi amortizacije i realnom trošenju imovine. Ako je iznos obračunate amortizacije veći poduzetnik će ostvariti manju dobiti te će imati i manju obvezu za porez na dobit.
Kako se obračunava amortizacija?
Amortizacija se obračunava od prvog dana idućeg mjeseca nakon kojeg je nabavljena imovina stavljena u uporabu, a osnovica za obračun amortizacije je nabavna vrijednost navedene imovine. Amortizacija za prodanu, darovanu, otuđenu ili uništenu imovinu obračunava se do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi.
Potrebno je utvrditi osnovicu za obračun amortizacije, korisni vijek trajanja imovine te metodu obračuna amortizacije ako standardi za tu imovinu dopuštaju odabir metoda obračuna amortizacije.
Zakonom o porezu na dobit propisan je vijek uporabe pojedinih vrsta imovine te stope amortizacije. Navedene stope amortizacije dopušteno je udvostručiti.
- Za građevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT (20 godina), 5%
- Za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%
- Za nematerijalnu imovinu, oprema, vozila, osim za osobne automobile te za mehanizaciju (4 godine), 25%
- Za računala, računalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2 godine), 50%
- Za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%
Metode obračuna amortizacije
Za obračun amortizacije možemo koristiti nekoliko metoda:
- Linearnu (pravocrtna ili proporcionalna) metodu – ista stopa amortizacije kroz cijeli vijek trajanja
- Degresivnu metodu – stopa amortizacije se smanjuje kroz vijek trajanja
- Progresivnu metodu – stopa amortizacije se povećava kroz vijek trajanja
- Funkcionalnu metodu - obračun amortizacije po učinku
Linearna metoda je najjednostavnija, a primjenom ove metode iznos amortizacije je isti tijekom cijelog vijeka uporabe imovine. Linearna metoda se izračunava tako da se osnovica za amortizaciju pomnoži s godišnjom stopom amortizacije. Prema Zakonu o porezu na dobit, linearna metoda je propisana metoda za obračun amortizacije.
Degresivna metodom ili metodom opadajućeg salda se smanjuje amortizacijska svota tijekom korisnog vijeka trajanja imovine. Primjenom ove metode imovina je većim dijelom amortizirana u prvim godinama vijeka upotrebe.
Kod progresivne metode iznos amortizacije je niži u prvim godinama vijeka upotrebe te se postepeno povećava. U slučaju primjene ove metode, imovina se većim dijelom amortizira u zadnjim godinama vijeka potrebe.
Funkcionalna metoda temelji se na očekivanom korištenju dugotrajne imovine. Pritom razlikujemo dva oblika funkcionalne metode: metoda prema broju sati i metoda prema broju proizvedenih proizvoda/usluga. Kod primjene funkcionalne metode potrebno je prilikom stavljanja dugotrajne imovine u korištenje procijeniti očekivano korištenje tako da se definira očekivani broj sati ili očekivani broj proizvedenih proizvoda odnosno usluga.
Za poduzeće je važno koju metodu obračuna amortizacije koristi jer amortizirani iznos tijekom godine utječe na rashode poduzeća, ali i na financijski rezultat.