Poduzetnici većinu svojih novčanih transakcija obavljaju putem računa u bankama i tendencija je da se sve manje koristi gotovi novac. Ipak, još uvijek značajan broj poslovnih subjekata, u određenoj mjeri, u svom poslovanju susreće se s gotovinom, bilo da je prima ili njome plaća, pa su u obvezi ustrojiti blagajničko poslovanje.
U idućem blogu saznajte kako voditi blagajničko poslovanje, koliko iznosi blagajnički maksimum, koja dokumentacija je potrebna te sve ostale specifičnosti koje se pojavljuju u poslovanju s gotovinom.
Naplata u gotovini
Svaki poduzetnik koji se u svom poslovanju susreće s gotovinom (prima ili njome plaća), obavezan je ustrojiti blagajničko poslovanje sa svrhom obavljanja naplate u gotovu novcu putem blagajne. Pojam blagajničkog poslovanja isključivo se bavi praćenjem prometa gotovim novcem odnosno novčanicama ili kovanicama.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u RH ne smiju primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini (novčanicama i kovanicama) u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.
Ovo graničenje vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj. Navedeno se ne primjenjuje na međusobna plaćanja između građana.
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom uređuje plaćanja gotovim novcem između poduzetnika, a obvezuje pravne i fizičke osobe obveznike poreza na dobit i fizičke osobe obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Prema tom se propisu plaćanje gotovinom smatra izravna predaja gotovog novca između sudionika u plaćanju, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa.
Obveznicima fiskalizacije dopušteno je gotovinom plaćati nabavu dobara i usluga primljenih od drugih obveznika fiskalizacije, ali najviše do 700 eura po jednom računu. Obveznik fiskalizacije može gotovinom platiti neograničen broj pojedinačnih računa, uz uvjet da nijedan račun ne glasi na iznos veći od 700 eura. Gotovinsko plaćanje između obveznika fiskalizacije za potrebe mjenjačnica nije ograničeno.
Potrebno je naglasiti da ograničenje u plaćanju gotovim novcem između obveznika fiskalizacije se ne primjenjuje na plaćanja kreditnim i debitnim karticama. Naime, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom razlikuje pojmove gotovina i gotov novac.
U prometu gotovinom, osim gotova novca (novčanice ili kovanice), ulaze i ostali oblici i načini plaćanja (osim plaćanja na transakcijski račun kod banke), kao što su plaćanja karticama, dok se pojam blagajničkog poslovanja isključivo bavi praćenjem prometa gotovim novcem odnosno novčanicama ili kovanicama.
Sumarno, gotovim novcem (na koji se odnosi ograničenje od 700,00 eura) smatraju se novčanice i kovanice, dok je pojam gotovine širi, pa obuhvaća gotov novac, kartice, bonove i slične načine plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun.
Tko je obvezan voditi blagajnu?
Poduzetnik koji se u svom poslovanju susreće s gotovinom, bilo da je prima ili njome plaća, obavezan je ustrojiti blagajničko poslovanje. Provodi li poduzetnik blagajničko poslovanje prilikom svog redovnog poslovanja, u obvezi je ustrojiti evidenciju iz koje je vidljivo primanje ili plaćanje gotovinom.
Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način. Primitke i izdatke blagajne (gotovinski promet) treba bilježiti slijedom njihova nastanka svakodnevno. Na taj način sva društva koja posluju gotovinom, neovisno o tome na koji način vode poslovne knjige, imaju obvezu vođenja blagajničkog poslovanja.
S druge strane, ako poduzetnik sva plaćanja obavlja putem transakcijskog računa i u svom poslovanju nema potrebe za gotovinom, tada za njega ne vrijede propisane zakonske odredbe, tj. nije dužan imati ustrojeno blagajničko poslovanje.
Kako se vodi blagajničko poslovanje?
Kada pričamo o vođenju blagajne (blagajničkom poslovanju) ne mislimo na uređaj koji zbraja prodane artikle i naplatu, nego mislimo na evidencijsko vođenje knjige uplatnica i isplatnica za izdatke i primitke u gotovini.
Dakle, imamo dvije blagajne, glavnu blagajnu u kojoj se evidentiraju sve gotovinske uplate i isplate i fiskalnu blagajnu u kojoj se vodi samo promet prodaje artikala i usluga za one koji su obveznici fiskalizacije.
Svaka gotovinska uplata u glavnu blagajnu treba biti popraćena uplatnicom, a svaka isplata isplatnicom. Oba navedena dokumenta trebaju biti potpisana te nakon toga kronološkim redom upisana u blagajnički izvještaj. Izvješće se najčešće vodi za mjesec iako je dopušteno voditi ga za drugačije postavljena razdoblja.
Blagajničko poslovanje kod poduzetnika ovisi o djelatnosti, lokaciji poslovnih jedinica, veličini i opsegu njegova poslovanja, učestalosti korištenja gotova novca u poslovanju i dr.
Stoga, ovisno o poslovanju, blagajničko poslovanje može se obavljati ustrojem jedne ili više blagajni, i to:
- glavne blagajne,
- pomoćne blagajne,
- blagajne prodavaonice,
- blagajne poslovnih jedinica,
- devizne blagajne i dr.
Maloprodaja robe jedna je od oblika djelatnosti koje u današnje vrijeme ima najveći utjecaj na ustrojstvo blagajničkog poslovanja, jer se u tom slučaju velik dio poslovanja veže uz promet gotovim novcem.
Isprave u blagajničkom poslovanju su:
- blagajnička uplatnica (evidentiramo uplate gotovog novca u blagajnu),
- blagajnička isplatnica (evidentiramo isplatu gotovog novca u blagajnu),
- blagajničko izvješće (dnevnik),
- izvještaj o gotovinskom prometu gdje se kronološki unose sve uplate i isplate gotovog novca i evidentira stanje.
Potrebno je izdati odgovarajuće isprave (uplatnice, isplatnice te dnevnik) kako bi se evidentirali poslovni događaji u blagajničkom poslovanju, a sastavljaju se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja odnosno uplate ili isplate gotova novca iz blagajne.
U praksi, blagajničku uplatnicu izdat će blagajnik za svaku pojedinačnu uplatu gotova novca u blagajnu. S druge strane, blagajničku isplatnicu ispostavlja blagajnik za svaku pojedinačnu isplatu gotova novca iz blagajne. Na kraju se sastavlja blagajnički izvještaj koji prezentira zbirnu ispravu u koju se kronološkim redoslijedom unose sve izdane uplatnice i isplatnice.
Primjer blagajničkog dnevnika kreiranog u Minimaxu donosimo na poveznici.
Visina blagajničkog maksimuma u 2024. godini
Od 3. siječnja 2024. godine obveznici fiskalizacije, ovisno o veličini, mogu odrediti blagajnički maksimum najviše do svota koje su propisane Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom:
- za mikro subjekte i fizičke osobe do 2.000,00 €,
- za male subjekte do 7.000,00 €,
- za srednje subjekte do 12.000,00 € i
- za subjekte koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo do 15.000,00 €.
Blagajnički maksimum je najviši iznos gotova novca koji društvo može zadržati u blagajni na kraju radnog dana. Tu visinu blagajničkog maksimuma za sve obveznike fiskalizacije uređuje ranije spomenut Pravilnik, dok za one koji nisu obveznici fiskalizacije nije propisana visina blagajničkog maksimuma, već ga isti mogu (ali i ne moraju) samostalno odrediti.
Obveznik fiskalizacije samostalno određuje visinu blagajničkog maksimuma internim aktom te u skladu s potrebama svog poslovanja, uvjetima sigurnosti i zakonskim odredbama (mora paziti da ukupan iznos blagajničkog maksimuma ne prelazi propisane iznose).
U tom slučaju obveznik fiskalizacije donosi odluku o visini blagajničkog maksimuma koja najčešće vrijedi do donošenja nove odluke. Međutim, isto tako društvo može odrediti i da se odluka odnosi na određeno razdoblje npr. samo u vrijeme sezonskog obavljanja poslovanja (tijekom ljetnih mjeseci).
Ako za vrijeme radnog dana poduzetnik utvrdi da se u blagajni nalazi veći iznos novca u odnosu na propisani iznos blagajničkog maksimuma, gotov novac iznad blagajničkog maksimuma potrebno je uplatiti na račun (transakcijski račun kod banke) isti dan, a najkasnije sljedećega radnog dana.
Ne voditi blagajnu pri poslovanju gotovinom smatra se jednim od najtežih poreznih prekršaja. Poduzetnici koji se žele osloboditi vođenja blagajničkog poslovanja to mogu napraviti tako da sve uplate i isplate u poslovanju vrše na transakcijski račun.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.