Rad nedjeljom i u dane blagdana

Kako je uređen rad nedjeljom sukladno Zakonu o radu?

Radnik u skladu sa Zakonom o radu ostvaruje pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor, a kojeg radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.

Međutim, ako radnik ne može koristiti odmor na navedeni način, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po završetku razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

Dakle, iz Zakona o radu proizlazi kako je rad nedjeljom dopušten te u tom slučaju poslodavac mora pri tjednom rasporedu radnog vremena voditi računa o zakonskim odredbama o tjednom odmoru:

• radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata,
• navedenom se pribraja dnevni odmor, što ukupno čini trideset šest sati tjednog odmora neprekidno.

 

Pravo na povećanu plaću za rad nedjeljom

Zbog omogućavanja radniku dostojanstvene plaće za rad koji obavlja nedjeljom, propisuje se minimalno zakonsko povećanje plaće za takav rad, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50%.

Zakonom o radu je propisano povećanje samo za rad nedjeljom, a povećanje plaće koje radnik ostvaruje za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, noćni rad, blagdanom ili neradnim danom prema posebnom propisu, uređuju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Ako povećanje plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom nije određeno na prethodno navedeni način, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ono moglo odrediti, radnik će ostvariti pravo na primjereno povećanje plaće.

Dakle, Zakonom o radu propisan je najmanji dodatak na plaću za rad nedjeljom. Do zadnjih izmjena i dopuna Zakona o radu koje su na snagu stupile 1. siječnja 2023. godine, taj dodatak je bio pretežito u visini od 30 ili 35% na osnovnu plaću radnika, a od tada je definirano da ne smije biti u iznosu nižem od 50%.

 

Povećanje plaće za rad nedjeljom i istodobno po drugim osnovama

Kada radnik radi nedjeljom, ostvaruje pravo na zakonsko povećanje plaće za rad nedjeljom, bez obzira da li pravo na povećanje ostvaruje i po nekoj drugoj osnovi (npr. temeljem kolektivnog ugovora).

Dodaci na plaću, u smislu Zakona o radu, su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju:

• posebnog propisa,
• kolektivnog ugovora,
• pravilnika o radu ili ugovora o radu razmjerno odrađenim radnim satima pod određenim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom i sl.)

i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), odnosno koje u skladu s propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima i visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.).

Poslodavac je dužan navedene dodatke obračunati u iznosu i na način koji je utvrđen posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje plaće sukladno Zakonu o radu (prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, blagdanom i u otežanim uvjetima) ne smije obračunati na iznos manji od iznosa minimalne plaće u skladu s posebnim propisima.

 

Dodatak na plaću

Pitanje kumulacije odnosno zbrajanja dodataka na plaću postavlja se onda kada radnik svojim radom istovremeno ostvaruje pravo na dva ili više dodatka na plaću, primjerice, radnik istodobno radi i nedjeljom i prekovremeno.

Zakon o radu ne sadrži posebne odredbe vezane za mogućnost kumulacije dodataka, već isto prepušta drugim primjenjivim izvorima prava. Međutim, mišljenje nadležnog ministarstva za rad je da u slučaju ostvarenih osnova za povećanje plaće predviđenih Zakonom o radu, iste ne bi smjele biti prebijane s ostalim osnovama po kojima bi radnik mogao steći pravo na povećanje plaće.

Dakle, za svaki sat rada nedjeljom radnik ima pravo na povećanje plaće od najmanje 50% upravo po toj osnovi, pri čemu se isto ne smije obračunati na iznos manji od iznosa minimalne plaće.

 

Rad nedjeljom prema Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini

Vlada je Hrvatskom saboru u veljači 2023. godine uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili s osnove individualnih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih relevantnih čimbenika.

Novi Zakon o trgovini bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja 2023. godine.

Konačnim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje se temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, što se u svim istraživanjima javnog mijenja pokazalo kao nešto jako važno građanima.

 

Dopušteni fond radnih sati

U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje.

Također, propisuju se iznimke od općeg pravila koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline:

• željezničkih i autobusnih kolodvora,
• zračnih i trajektnih luka,
• luka unutarnje plovidbe,
• brodova,
• zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila,
• benzinskih postaja,
• bolnica,
• hotela,
• prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara,
• nautičkih marina,
• kampova,
• obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
• te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

 

Rad u dane blagdana

Blagdani i neradni dani propisani Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj su dani u koje radnici ne rade, odnosno oslobođeni su obveze rada s pravom na naknadu plaće. Od općeg pravila da se u te dane ne radi postoje iznimke kada priroda posla zahtjeva da određeni radnici rade i u te dane za koje, sukladno odredbama Zakona o radu, ostvaruju pravo na povećanu plaću.

Slijedom navedenoga, moguće su tri situacije:

• Radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće samo za dane u koje bi inače trebao raditi i primiti plaću, a ne radi zbog toga što je blagdan ili neradni dan utvrđen Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH.
• Kada blagdan „pada“ u dan kada bi radnik trebao raditi i zaista radi navedenoga dana, ima pravo na povećanu plaću za rad blagdanom.
• Nadalje, ako radnik u dane blagdana ne radi jer nije inače trebao raditi (npr. kod preraspodjele/nejednakog rasporeda radnog vremena, smjenskog rada i drugo odnosno ako u dan blagdana prema rasporedu radnog vremena radnik nije trebao raditi) radnik ne ostvaruje prethodno navedeno pravo na naknadu plaće.

 

Pitanje tjednog odmora radnika

U odnosu na zakonsko uređenje pitanja tjednog odmora, poslodavac bi pri određivanju tjednog odmora radnika sukladno odredbama Zakona o radu, morao voditi računa da radniku kojem je dan tjednog odmora nedjelja i koji na taj dan mora raditi, kao tjedni odmor ne odredi dan koji je ujedno i blagdan.

Izuzetak bi bio slučaj kada je raspored radnog vremena radnika unaprijed određen, tako da umjesto nedjelje, radnik tjedni odmor koristi primjerice u subotu ili u utorak. Tako bi određen tjedni odmor ujedno „pao“ na dan koji je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj određen kao blagdan.

Navedeno se ne bi odnosilo na određivanje zamjenskog tjednog odmora, u kojem slučaju poslodavac mora voditi računa da ga radniku ne odredi u dane blagdana ili neradnih dana u skladu s posebnim propisom.

 

Naknada plaće i povećana plaća za rad u dane blagdana

Za dane blagdana naknada plaće ostvaruje se samo za one dane kada je po redovnom rasporedu rada radnik trebao raditi, a ne radi zbog blagdana i neradnih dana određenih Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH. 

Zakonom o radu, kao osnovnim zakonom radnog zakonodavstva, propisano je da:

• radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
• Ako nekim od navedenih akata nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.
• Ako radnik u prethodna tri mjeseca nije ostvario plaću, visina naknade plaće se određuje u odnosu na visinu one plaće koju bi radnik u istom razdoblju ostvario da je radio (njegova osnovna ili ugovorena plaća sa stalnim dodacima, odnosno dodacima koji ne ovise o tome da li je radnik radio ili nije radio).

Navedeno se odnosi i na one slučajeve u kojima je radnik u prethodna tri mjeseca ostvario i plaću i naknadu plaće. U tom slučaju će se za određivanje visine naknade plaće, za razdoblja u kojima je istu ostvario uzimati plaća, a za razdoblja u kojima je ostvario naknadu plaće, uzimat će se ona plaća koju bi radnik ostvario da je radio.

Kod određivanja naknade plaće treba polaziti od temeljnog pravila da naknada plaće slijedi tretman redovne plaće, a to znači da se nadoknađuje samo za ono vrijeme koje je radnik bio obvezan raditi, a ne radi zbog određenog opravdanog razloga radi koga mu pripada pravo na tu naknadu.

 

Određivanje uvećanja plaće

Poslodavac je dužan radniku isplatiti uvećanu plaću za:

• prekovremeni rad,
• noćni rad,
• rad nedjeljom,
• rad u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom
• te za rad obavljen u otežanim radnim uvjetima.

Ti se dodaci obračunavaju na osnovicu određenu izvorom radnog prava kojim su kod poslodavca uređene plaće, ali ne smiju biti obračunani na osnovicu manju od minimalne plaće.

Budući da je Zakonom o radu propisano povećanje samo za rad nedjeljom, a povećanje plaće koje radnik ostvaruje za rad blagdanom prema posebnom propisu kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu poslodavci imaju slobodu da visinu povećanja samostalno odrede. Iako se uobičajeno određuje u visini od 30 do 50 %, nema zapreke da poslodavac odredi i minimalno povećanje od npr. 1% i time udovolji zakonskim odredbama.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, struč. spec. oec.